PAULA BUCIĆ ZA PRIVREDNI: Kako poduzeća i potrošači mogu pridonijeti održivom razvoju?

Zelena ekonomija će u narednim godinama postati imperativ svih politika EU-a i država članica. Kako će se to odraziti na poduzeća?

Europska komisija iznijela je jasnu viziju postizanja klimatske neutralnosti do 2050. U tomu će važnu ulogu imati upravo poduzeća i investitori. To znači da će trebati uskladiti svoje poslovne modele s principima održivosti – od ambicioznog smanjenja emisija CO2, ulaganja u napredne tehnologije i inovacije te očuvanja prirodnog okoliša. Ta tranzicija neće biti nimalo jednostavna, a ni jeftina. Poduzećima će biti potrebna podrška u informiranju i edukaciji te u pripremi, provedbi i financiranju projekata kako bi iz zelene tranzicije izvukli najbolju priliku za svoje poslovanje.

Je li moguće postići klimatski neutralne proizvode ili usluge?

Sve više brendova ističe da su njihovi proizvodi i usluge klimatski neutralni. Imamo primjere od bankovnih računa, zrakoplovnih kompanija, automobila do cipela, mesa, mlijeka, banana… Jesu li oni zapravo klimatski neutralni? Nisu! Ovakve tvrdnje opravdavaju se kompenzacijskim projektima koji bi trebali ˝nadoknaditi˝ svu štetu nanesenu okolišu tijekom proizvodnje i transporta ovih proizvoda. Takvi projekti često nisu transparentni te se rijetko provjerava istinitost tih tvrdnji. Stoga, one mogu biti obmanjujuće i odvratiti potrošače od odabira proizvoda koji su zapravo ekološki prihvatljiviji.

Na sve većem broju proizvoda i usluga bombardirani smo tvrdnjama da su ‘eco friendly’, ‘održivi’, ‘reciklirani’, ‘zeleni’. Jesu li oni zbilja posvećeni okolišu i zadovoljavaju kriterije koje ističu ili je riječ o marketinškim trikovima?

Takve tvrdnje trebale bi biti dopuštene samo ako se mogu utvrditi. Nažalost, ne postoji dovoljno jasnih i pravno obvezujućih pravila koja bi uokvirila takve marketinške prakse. To je dovelo do porasta manipulativnoga zelenog marketinga, tzv. greenwashinga. Radi se o trendu koji se pojavio kao posljedica zahtjeva tržišta za ekološki prihvatljivim i održivim rješenjima. Za ilustraciju, nedavna online provjera (sweep) “zelenih” tvrdnji pokazala je da je čak 42 posto (gotovo polovica!) takvih tvrdnji bila pretjerana, lažna ili obmanjujuća. Suočeni s nepouzdanim informacijama i bombardirani ekološkim tvrdnjama, potrošači su često izgubljeni u procesu identificiranja rješenja koja su manje štetna za okoliš. Ovaj zadatak trebao bi biti znatno jednostavniji.

Kako prepoznati proizvode ili usluge koji zaista jesu “zeleni”? Kojim etiketama možemo vjerovati u trgovinama?

Postoji više od 450 ekooznaka koje se koriste širom svijeta. U prosjeku jedna trećina Europljana uzima u obzir ekooznake prilikom kupovanja. Ova je brojka čak i viša u zemljama poput Švedske (70 posto) i Danske (57 posto). Najpriznatija ekooznaka u Europi je EU Ecolabel s prepoznatljivim logotipom u obliku cvijeta. Njome upravljaju Europska komisija i države članice. Ekvivalentna nacionalna oznaka u Hrvatskoj je Prijatelj okoliša. Da bi proizvod ili usluga uopće mogao nositi znak zaštite okoliša EU Ecolabel, treba zadovoljiti stroge okolišne kriterije koji se odnose na cijeli životni ciklus proizvoda od dizajna, proizvodnje, uporabe, recikliranja do odlaganja. To je garancija da su proizvodi (ili usluge) s EU Ecolabel oznakom ekološki prihvatljivi i u konačnici zdraviji za potrošače.

U širem smislu, što možemo učiniti da bi se spriječio greenwashing?

Kreatori politika i poduzeća imaju ključnu ulogu u olakšavanju zelenih izbora za potrošače. Moraju se pobrinuti da se na tržištu koriste samo pouzdane i provjerene tvrdnje. Također, istinski ekološki prihvatljive tvrtke trebaju biti istaknute i priznate. Drago nam je svjedočiti sve većem interesu poslovnog sektora u Hrvatskoj za certificiranje proizvoda i usluga ekooznakama poput EU Ecolabela. Najveći je trend u sektoru turizma i u proizvodnji sredstava za čišćenje. Problem je još uvijek slaba upoznatost potrošača s provjerenim ekooznakama. No, optimistični smo. Mi u IRES ekologiji možemo potvrditi kvalitetnu i kooperativnu suradnju s nadležnim tijelima Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Hrvatskom gospodarskom komorom kad je riječ o edukaciji i promociji ekooznake EU Ecolabel, odnosno nacionalnog znaka Prijatelj okoliša.

IRES ekologija u svome poslovanju surađuju s poduzećima, investitorima te jedinicama regionalne i lokalne samouprave na projektima procjene utjecaja na okoliš i prirodu – od studija utjecaja na okoliš, elaborata zaštite okoliša do ostalih stručnih elaborata npr. za ishođenje certifikata Ecolabel. Javite nam se za pomoć!