HELENA SELIĆ ZA POSLOVNI DNEVNIK: EU taksonomija - održivo financiranje za održivo poslovanje
Jačanje okolišnih izazova na globalnoj razini, zahtjeva potrebu za sustavnim pristupom okolišnoj održivosti. To podrazumijeva i prilagodbu financijskog sustava. Drugim riječima, za održiv i uključiv rast nužan je prijelaz na održivo financiranje, istaknula je Helena Selić u kolumni za Poslovni dnevnik.
O EU taksonomiji
Održivo financiranje je proces koji uključuje razmatranje okolišnih, društvenih i upravljačkih (ESG) čimbenika prilikom donošenja odluka o ulaganju u pojedine projekte. Naglasak se stavlja na projekte koji unaprjeđuju ili mijenjaju postojeće poslovne modele s ciljem postizanja održivog poslovanja.
Važan zakonodavni okvir unutar Europske unije je Uredba o taksonomiji (EU taksonomija), koja definira i klasificira gospodarske djelatnosti kao okolišno održive. Primjećujemo porast interesa za ulaganje u poduzeća koja imaju pozitivan utjecaj na klimu i čije su aktivnosti održive. Ova regulativa omogućuje potencijalnim ulagačima i bankama da bolje informirano odabiru projekte u koje će ulagati svoj novac.
EU taksonomija posebno ističe šest okolišnih ciljeva: ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba na klimatske promjene, održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa, prijelaz na kružno gospodarstvo, sprečavanje i kontrola onečišćenja te zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava.
Da bi se gospodarska djelatnost smatrala okolišno održivom, mora zadovoljiti sljedeća četiri kriterija: pridonosi značajno barem jednom okolišnom cilju, ne nanosi bitnu štetu nijednom okolišnom cilju, provodi se u skladu s minimalnim zaštitnim mjerama i usklađena je s kriterijima tehničke provjere.
Okolišno održive gospodarske djelatnosti
Klimatske promjene imaju sve veći utjecaj na privatni sektor, što rezultira povećanjem gospodarskih gubitaka uzrokovanih čestim ekstremnim vremenskim pojavama. Prvi delegirani akt, nedavno usvojen od strane Europske komisije, usredotočuje se na postizanje prvih dvaju okolišnih ciljeva – ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na iste.
Ovaj delegirani akt uključuje kriterije tehničke provjere koji određuju pod kojim uvjetima gospodarska djelatnost značajno doprinosi navedenim ciljevima te nanosi li bitnu štetu drugim okolišnim ciljevima. Prioritet se daje sektorima koji najviše doprinose emisijama stakleničkih plinova, kao što su šumarstvo, energetika, proizvodnja, promet i zgradarstvo. EU taksonomija obuhvaća oko 40% poduzeća i sektora koji generiraju gotovo 80% izravnih emisija stakleničkih plinova u EU. Transformacija gospodarskih djelatnosti u tim sektorima ključna je za postizanje klimatskih ciljeva Europske unije.
Važno je istaknuti da će EU taksonomija biti nadograđivana s vremenom kako bi obuhvatila i druge sektore i djelatnosti koje mogu pružiti značajan doprinos okolišnim ciljevima EU. Također, činjenica da određena gospodarska djelatnost nije obuhvaćena EU taksonomijom ne znači da ne može doprinijeti zelenoj tranziciji. Popis gospodarskih djelatnosti unutar EU taksonomije ne predstavlja obvezujući popis za ulaganja investitora, već služi kao alat za olakšavanje odabira.
EU taksonomijom poseban naglasak se stavlja na šest okolišnih ciljeva, a to su ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba na klimatske promjene, održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa, prijelaz na kružno gospodarstvo, sprečavanje i kontrola onečišćenja te zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava.
Načelo "ne nanosi bitnu štetu"
Kako bi se dokazala usklađenost s EU taksonomijom, osim konkretnih dokaza o značajnom doprinosu barem jednom okolišnom cilju, ključno je dokazati da aktivnosti i projekti poduzeća ne nanose bitnu štetu nijednom od okolišnih ciljeva. Načelo “ne nanosi bitnu štetu” (do no significant harm, DNSH) podrazumijeva da se ne podržavaju ili provode gospodarske djelatnosti koje nanose bitnu štetu okolišnim ciljevima.
EU taksonomija ima cilj unaprijediti sustav informacija na temelju kojeg financijske institucije usmjeravaju svoja sredstva prema održivim poduzećima. Izvještavanje o održivosti poduzeća čini ih atraktivnijima za potencijalne ulagače, potrošače i zaposlenike koji sve više cijene okolišno odgovorno poslovanje. Poduzeća koja su obvezna objaviti nefinancijske informacije u godišnjem izvještaju moraju uključiti informacije o vezi svojih djelatnosti s gospodarskim djelatnostima koje se smatraju okolišno održivima prema Uredbi o taksonomiji.
Uvjeti za poduzetnike
Poduzeća moraju izvještavati o određenim KPI-jevima vezanim uz klimatske ciljeve, kao što su udio prometa, CapEx i OpEx povezani s održivim djelatnostima. Ti KPI-ji su korisni ulagačima zainteresiranima za poduzeća koja doprinose okolišnim ciljevima.
Izvješća o održivosti trebaju biti kvalitetna i sadržavati konkretne podatke o udjelu aktivnosti u ostvarivanju ciljeva i usklađenosti s načelom DNSH. Veća poduzeća i izdavatelji trebaju javno objavljivati izvještaje o rizicima i učincima održivosti, uključujući utjecaj na klimu i poslovanje. U okviru izvještaja, trebaju objaviti udio djelatnosti usklađen s EU taksonomijom.
Iako izvještavanje o održivosti nije obvezno za sva poduzeća, preporučuje se radi otpornosti na klimatske promjene i dugoročne konkurentnosti. Usklađenost s EU taksonomijom igra ključnu ulogu u tom procesu.
Osim konkretnih dokaza da poduzeća svojom djelatnosti značajno doprinose barem jednom okolišnom cilju, da bi se pokazala usklađenost s EU taksonomijom, ključno je i dokazati da su njihove aktivnosti i projekti u skladu s načelom „nenanošenja bitne štete“ za sve okolišne ciljeve. Načelo „ne nanosi bitnu štetu” (eng. do no significant harm, DNSH) znači da se ne podupiru i ne obavljaju gospodarske djelatnosti kojima se nanosi bitna šteta bilo kojem od navedenih okolišnih ciljeva.
